Obilježen spomendan sv. Ljudevita, zaštitnika OFS-a
31. kolovoza 2020./
Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“, Split – Trstenik obilježilo je u sklopu programa trajne formacije spomendan sv. Ljudevita, kralja (1214. – 1270.), zaštitnika
Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS), u utorak 25. kolovoza 2020. u dvorani „Dr. fra Karlo Balić“ u Splitu na Trsteniku s početkom u 19 sati.
Mira Maslov, OFS, ministra, na početku susreta pozdravila je sve nazočne te uvodno istaknula važnost trajne formacije u OFS-u, potkrjepljujući to Generalnim konstitucijama OFS-a: „Trajna formacija kroz tečajeve, susrete, izmjenu iskustava ima cilj pomagati svoj braći:
da slušaju i razmatraju Božju riječ ‘prelazeći iz evanđelja u život i iz života u evanđelje’;
da, prosvijetljeni vjerom i pomognuti dokumentima crkvenog učiteljstva, razmišljaju o zbivanjima u Crkvi i društvu te da sukladno tome zauzimaju dosljedne stavove;
da odjelotvore i prodube franjevački poziv izučavajući spise sv. Franje, sv. Klare i franjevačkih autora“ (GK OFS-a, čl. 44. br. 3.).
Obilježavanje spomendana sv. Ljudevita, suzaštitnika OFS-a, također je jedan od oblika trajne formacije i isticanja svijetlih uzora u povijesnim mijenama Franjevačkoga svjetovnog reda OFS, napomenula je ministra Mira Maslov.
Fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent istaknuo je teološko-pastoralno gledište na čašćenje svetaca. „Nauk Crkve i njezina liturgija svece i blaženike, koji već ‘u svoj jasnoći’ gledaju Trojedinog Boga, predstavljaju kao povijesne svjedoke sveopćeg poziva na svetost; oni, izvrstan plod Kristova otkupljenja, dokaz su i dokument da Bog u svim vremenima i u svim narodima u najrazličitijim društveno-kulturalnim uvjetima, i u različitim životnim prilikama zove svoju djecu da postignu savršenstvo Kristovo (usp. Ef4,13; Kol1,28)“.
Sve to Crkva ispovijeda kada, zahvalna Bogu Ocu naviješta: „Njihov život nam je primjer, njihov zagovor pomoć, zajedništvo s njima izvor pravoga bratstva“.
Temeljni i posljednji cilj štovanja svetaca jest slava Božja i posveta čovjeka po životu potpuno usklađenu s Božjom voljom i nasljedovanje krjeposti onih koji su bili najizvrsniji učenici Gospodinovi.
Zbog toga, u katehezi i u drugim oblicima prenošenja kršćanskog nauka trebat će vjernike poučiti da: naš odnos sa svecima valja shvatiti u svjetlu vjere, on ne smije zatamniti „poklonstveno štovanje dano Bogu Ocu po Kristu u Duhu, nego ga naprotiv osnažiti“; „čašćenje svetih nije toliko u mnogim vanjskim činima, nego je više u jakosti naše djelotvorne ljubavi“, koju se provodi u zauzetosti kršćanskog života – zaključio je fra Stipe.
Nakon uvodnog dijela Mladen Knezović, OFS, povjerenik za formaciju, održao je predavanje: „Sv. Ljudevit (1214.-1270.) – poziv i poslanje“.
Za svoje izlaganje upotrijebio je knjigu koja je prevedena s talijanskog jezika na hrvatski:
Contardo Miglioranza, Sv. Ljudevit, kralj Zaštitnik Franjevačkoga svjetovnog reda, Veritas, Zagreb, 2010. Posebno se usredotočio na dva izvora koji karakteriziraju sv. Ljudevita i njegovo služenje. Prvi izvor su „Uspomene na sv. Ljudevita“ koje je napisao Ljudevitov prijatelj Jean de Joinville, a drugi je „Oporuka jednom od svojih sinova“. Ta dva teksta postali su najpoznatiji izvori koji pišu o liku te pozivu i poslanju sv. Ljudevita.
Jean de Joinville je napisao:
Kralj je bio tako darežljiv da bi posvuda kuda je po svome kraljevstvu prolazio, dijelio obilnu milostinju siromašnim crkvama, bolnicama za gubavce, općim bolnicama, svratištima te siromašnim malim plemićima. Svaki dan bi davao obilno hrane siromasima ne računajući one koji su jeli u njegovoj sobi. Više put sam vidio kako im sam reže kruh i daje piti.
Kralj je od ranog djetinjstva imao samilost prema siromasima i patnicima; i bijaše običaj svagdje, kuda bi kralj došao, da se u njegovoj kući nahrani 120 siromaha kruhom, mesom, ribom, da im se dade vina, i to svaki dan.
U Korizmi i Adventu broj bi se siromaha povećavao. Više put se događalo da bi kralj sam posluživao siromahe stavljajući hranu pred njih, režući im meso te bi im na odlasku sam dijelio novac.
Kraljeva je pobožnost i nutarnja umrtvljenost sličila redovničkoj. Sudjelovanje u bogoslužju, misi, časoslovu sačinjavalo je velik dio njegova dana. I sam bi sa svojim kapelanom recitirao psalme i himne. Časoslov bi na pobudu svima molio i na putovanju.
Oporuka sv. Ljudevita jednom od sinova (jedan od najkarakterističnijih dijelova Oporuke):
Predragi sine, ponajprije te poučavam da ljubiš Gospodina, Boga svoga, svim srcem i svom svojom snagom. Bez toga, naime, nema spasenja.
Neka ti je srce blago kad je riječ o siromasima, bijednima i žalosnima. Pritječi im u pomoć prema svojim mogućnostima i tješi ih. Bogu budi zahvalan za sva dobročinstva što ti ih je udijelio i tako ćeš biti dostojan da primiš i veća. Prema podložnicima budi pravedan te se u tom drži crte pravednosti i ne skreći ni desno ni lijevo. Dok nisi siguran gdje je istina, više budi na strani siromaha nego bogataša. Pomno pazi da svi tvoji podložnici čuvaju pravednost i mir. (Oporuka sinu cjelovito je objavljena u:
Franjevački časoslov. Dodatak Časoslovu Rimskog obreda, IV., 2. kolovoza – 29. studenoga, Vijeće franjevačkih zajednica i Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1984., str. 37.-39. ).
Sv. Ljudevit je temelje ljudsko-kršćanskog odgoja i obrazovanja stekao u svojoj obitelji, osobito od majke. Blanka Kastiljka, majka sv. Ljudevita bila je sveta i krjeposna žena, odgajala ga je u pravom kršćanskom duhu. Odraz njegova kraljevanja i služenja nosio je obiteljski pečat. Tijekom cijeloga svog kraljevanja i služenja sv. Ljudevit temeljio je svoj poziv i poslanje na evanđelju. Nadahnjivao se evanđeljem po uzoru na sv. Franju Asiškog, „prelazeći iz evanđelja u život i iz života u evanđelje“ (Pravilo OFS-a, 4.). S tim u vezi, sv. Ljudevit je obnašanje kraljevske službe shvaćao kao odgovorno služenje Bogu i čovjeku, posebno prema siromašnima i potrebitima. Bio je ljubitelj mira i pravde. U cjelokupnom svojem kraljevanju (služenju) shvatio je da je bit njegova služenja, služenje siromasima – istaknuo je povjerenik Knezović. Naglasio je još jednu karakterističnu i prepoznatljivu oznaku sv. Ljudevita: promicao je kulturni, intelektualni i teološki procvat. Sv. Ljudevit je suutemeljitelj glasovitog sveučilišta Sorbone. Zahvaljujući sv. Ljudevitu Francuska je za vrijeme njegova kraljevanja i služenja bila kulturno središte Europe. Družio se s najznamenitijim teolozima svoga vremena: franjevcem sv. Bonaventurom, OFM i dominikancem sv. Tomom, OP.
Na kraju obilježavanja spomendana sv. Ljudevita, zaštitnika OFS-a, članovi OFS-a „Blagovijest“ održali su raspravu o temi predavanja. Potom su zajednički izmolili zagovornu molitvu sv. Ljudevitu koja je napisana prigodom 800. obljetnice rođenja sv. Ljudevita (1214. – 2014.). Molitva je vrlo sadržajna. U njoj je zastupljena „hijerarhija kršćanskih istina“ te znakovi zahvalnosti, prošnje i zagovora…
Fra Stipe Nimac
MOLITVA SV. LJUDEVITU
Bože, Oče naš, zahvaljujemo ti za čudesa koja si izvršio u svome sluzi svetom Ljudevitu. On je posvetio svoj život u službi Kraljevstva po primjeru svetoga Franje Asiškoga. Zbog toga je, zajedno sa svetom Elizabetom Ugarskom, izabran za suzaštitnika Franjevačkoga svjetovnog reda. Molimo ga da bude uz nas i uz cijelu Franjevačku obitelj. Sveti Ljudevite, ti, koji si svoje krštenje smatrao najvećim primljenim darom, oživi u nama milost našega krštenja i našega zavjetovanja u bratstvu Franjevačkoga svjetovnog reda. Ti, koji si svakoga dana razmatrao Božju riječ, pomozi nam da živimo Evanđelje, suobličujući svoj život Isusu, siromašnom i raspetom, i predajući ga za ljubav naše braće. Ti, koji si već u mladosti razumio opasnost grijeha, pomozi mladima u Franjevačkoj mladeži da rastu u ispravnosti srca i vjernosti vlastitome krštenju. Ti, koji si bio muž i ljubljeni otac, pomozi našim obiteljima da budu kvasac jedinstva i mira u našemu svijetu. Ti, koji si služio siromašnima i koji si tražio pravdu i mir, otvori naše srce potrebama tolike naše braće i sestara u poteškoćama i pruži nam smjelost da se hrabro zauzmemo za život i obitelj. Ti, koji si hrabro svjedočio vjeru u Krista Gospodina u stranoj zemlji, vodi nas u velikodušnom zanosu za novu evangelizaciju. Gospodine, po primjeru i zagovoru svetoga Ljudevita, daj nam da ostvarujemo svaku našu odluku prelazeći iz Evanđelja u život i iz života u Evanđelje, upirući pogled u život nebeski. Amen.
