PODACA

GOSPA OD POHOĐENJA
Splitsko-makarska nadbiskupija

Župni ured Podaca
Obala hrvatskih rodoljuba 36
21334 ZAOSTROG
Tel.: (021) 629 048

Župnik: Fra Niko Glavinić, poslužuje iz Zaostroga


Podaca je naselje u općini Gracu Splitsko-dalmatinske županije, 4 km sjeverozapadno od naselja Graca. Župa Podaca prostire se južno od Zaostroga, od mora do vrha Biokova.  Imala je dva glavna naselja: Selo ispod brda i Kraj uz more. Stanovništvo se, osobito nakon potresa g. 1962, spustilo  k moru, u Kraj.

Podaca se prvi put spominje u turskom dokumentu 1477. god, a u mletačkim dokumentima g. 1571., kada se navode primorska sela koja su stupila pod mletačku vlast. Župa, koja je pripadala makarskoj biskupiji, prema izvještaju iz g. 1623. provincijala fra Marijana Pavlovića (1623.-1626.), bila je jedna od pet velikih župa zaostroškog samostana. Ona je tada obuhvaćala sela od Drvenika do Baćine. Matice su se sačuvale od g. 1664. a čuvaju se u zaostroškom arhivu (Zbirka žup. matica, br. 200-205). Stvaranjem novih župa u XVIII. st. područje se župe smanjilo na samo selo Podacu. God. 1830. ona je s ostalima pripala splitsko-makarskoj biskupiji, danas nadbiskupiji. Franjevci su, redovno iz zaostroškog samostana, posluživali župu.

Podaca je bila samostalna župa sve do g. 1849., kada je austrijska vlada Podaca podložila župi Brist, koji je u to vrijeme imao nešto više stanovnika. Podačani se nisu s tom mirili pa je 1908. god. Podaci vraćen status samostalne župe.

Do, g. 1967 zaštitnik župe  bio je sv.Stjepan prvomučenik . Te godine novi naslovnik župe postao je Gospa od Pohođenja kojoj je posvećena nova župna crkva.

Župna crkva Gospe od Pohođenja (Gospa od milosrđa) izgrađena je  g. 1963. prema nacrtu arh. Ante Barača, u Kraju gdje se narod doselio iz Sela. Crkvu narod rado zove Gospa od Milosrđa. Crkva je niskogradnja kvadratnog oblika. Crkva je službeno proglašena župnom 1967. god., a Gospa od Pohođenja zaštitnicom župe. Na crkvu je stavljen krov tek za župnikovanja fra Danke Glibotića (1991.-1997.). Do tada je na njoj bila samo betonska ploča. Za župnikovanja fra Marka Bitange (1997.-2003.)  na crkvi su zamijenjeni otvori, uvedena je nova električna i zvučna instalacija, postavljena nova rasvjetna tijela, postavljena klima, uređen sanitarni čvor, postavljen krov na sakristiju i crkva obojana. U crkvi su kipovi: Bogorodica s Djetetom (1898.), sv. Josip (1901.), sv. Ante (1917.)., Srce Isusovo i Srce Marijino (1918.). U crkvi je slika Gospe od Pohođenja koju je nabavio župnik fra Andrija Rajković iz Češke, a dar je obitelji Mate Španje.

Stara župna crkva sv. Stjepana prvomučenika izgrađena je u XVIII. st. u neoromaničkom stilu na temeljima stare crkve iz XV. st. Blagoslovio ju je 31. listopada 1762. fra Šimun Kačić-Miošić  uz dopuštenje makarskog biskupa. Crkva je g. 1901. nadograđena za 60 cm,  prošireni su  prozori  i nadodana sakristija. To je jednobrodna građevina s kvadratičnom apsidom. Na glavnom pročelju je jednostavan portal baroknog oblikovanja i nad njim manja rozeta. Unutrašnjost je dekorirao Zore Grle iz Splita i na stropu naslikao fresku sv. Stjepana. Na glavnom mramornom oltaru je Svečev kip, nabavljen g. 1883., okrunjen  srebrenom krunom g. 1908. Crkva je bila ponovno popravljena g. 1909.  U vrijeme potresa g. 1962. dosta je stradala.  God. 1985. na krov je postavljena betonska ploča a g. 1986. i krovište. God. 1989.-1991. sanirani su vanjski zidovi i crkva obojana iznutra. God. 2001. obnovljeni su prozori, vrata i klupe. Crkva je imala srebreno barokno procesionalno raspelo (XVII. -XVIII. st.), kadionik, svijećnjak (mletački rad), koji su zbog sigurnosti preneseni u novu crkvu. U staroj crkvi nalazi se kip sv. Stjepana, stara zastava na kojoj je s jedne strane slika sv. Stjepana a s druge strane Gospe od Milosrđe. U crkvi je drveni kip sv. Ivana, dar Mirjane Visković pok. Nike,  i veliki drveni križ s  gipsanim korpusom obojenim u crno, dar obitelji Ivana Tomića, velikog dobročinitelja, koji je g. 1888. dao novac za nadogradnju zvonika za dva zvona, koji je zidao majstor Zore Grle.

Oko crkve je groblje i u njemu stećak (Državna zaštita 24/80, 1966, reg. br. 16).

Crkva sv. Ivana Krstitelja u groblju jednobrodna je starohrvatska crkva s plitkom kvadratičnom apsidom iz XII. stoljeća. Ona je bila zadužbina Kačića.  Spominje je Osman- aga g. 1621. u popisu crkava Primorja a jednako g. 1672, makarski biskup fra Marijan Lišnjić. Crkva je g. 1911. popravljena ali je od potresa (1962.) jako oštećena. Crkva je 80-ih god. XX. st. arhitektonski dokumentirana, te su provedeni istražni arheološki radovi i sanacija pod vodstvom Konzervtorskog odjela. U unutrašnjosti crkve su rekonstruirani gotički posvetni križevi. Crkva je pod državnom zaštitom (Reg. br. 13). Pred crkvom je stećak sljemenjak i grobna ploča sa grbom obitelji Kačić. 

Literatura: Aleksandar Ribičić,  Podaca ( U prigodi 400. obljetnice prvog spomena imena Podaca), Podaca, 1972.