VRPOLJE
Župa sv. Jakova
Šibenska biskupija
Župni ured Vrpolje
Tomislavova 172
22300 Knin
tel. 022/662 270
Župnik: fra Ante Čavka
Vrpolje (Vrhpolje) pripada Gradu Kninu u Šibensko-kninskoj županiji. Smješteno je na sjeveroistočnom dijelu Kninskoga polja, 5 km sjeveroistočno od grada Knina.
Selo Vrpolje pripadalo je kninskoj biskupiji kao župa Polje (Campus). Kad je Knin pao pod tursku vlast (1522.), pastorizaciju su prihvatili visovački franjevci. Nakon oslobođenja i stvaranja kninskog samostana, kninski franjevci su bili župnici Vrpolja koje je pripadalo skradinskoj biskupiji a od g. 1830. šibenskoj.
Župa pripada kninskom dekanatu Šibenske biskupije. Bila je okupirana od 1991. do 1995. godine.
Župne matice čuvaju se od g. 1802. u HAZ-u (R. k. 1491, M. k. 1492, RM. k. 1493, A. k. 1494).
Župna crkva sv. Jakova sagrađena je u XVIII. stoljeću. Polovicom XIX. st. obnovljena je a osobito g. 1880. Crkva je i kasnije popravljana. Ona je jednostavna građevina sa zvonikom na preslicu (dva zvona). U crkvi je bio kameni veliki oltar i na njemu kip sv. Jakova. U crkvi je bila i slika Gospe Sinjske i Križni put. Neposredno pred Domovinski rat, g. 1988./89. je bila temeljito obnovljena i uređena, a obnovu je financirala ondašnja Republika Hrvatska iz fonda “Republička samoupravna interesna zajednica kulture” (RSIZK).
Nakon temeljite obnove, pobunjeni Srbi su je najprije (1. I. 1992.) minirali a potom zapalili. Crkva je g. 2000. obnovljena pomoću Ministarstva za obnovu i razvoj RH i Provincije Presv. Otkupitelja. Novu sliku sv. Jakova apostola naslikao je ak. slikar Josip Biffel.
Oko crkve je staro groblje. U novije vrijeme sagrađeno je novo gradsko groblje za katolike i pravoslavce s mrtvačnicom, ali bez kapele.
God. 1931. podignuta je spilja Gospe Lurdske u Golubiću, u zaseoku Šimići, koja je u II. svjetskom ratu oštećena. God. 1972. je djelomično popravljena. U Domovinskom ratu devastirali su je pobunjeni Srbi, poslije oslobođenja samo je očišćena.
U Golubiću, 9 km sjeverno od Knina, gradi se 130 objekata za zbrinjavanje obitelji prognanika iz Bosne i Hercegovine tako da naselje danas broji oko 160 obitelji. Hrvati kuće grade sami na državnom zemljištu, a materijal im je osigurala Vlada, odnosno Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, koje je zajedno s gradom Kninom financiralo izgradnju infrastrukture. Kada budu dovršene sve kuće, u njima će živjeti 520 osoba, među kojima 218-ero djece, od kojih je 151 mlađe od 12 godina.
Jedna je kuća preuređena za bogoslužje, posvećeno sv. Iliji proroku, jer je većina doseljenih obitelji iz župe Čemerno kraj Sarajeva gdje se sv. Ilija slavi kao zaštitnik župe. Ispred nje je na željeznim šinama zvono koje je hrvatska policija pronašla u Kistanjama na otpadu.
U Golubiću se predviđa izgradnja osnovne škole i pastoralnog centra.
Kraj pravoslavne crkve u Golubiću otkriveno je starohrvatsko grobIje i fragmenti crkvenoga namještaja iz IX./X. st. Iz Golubića potječe i poznati zlatni nakit s početka VII. st., važan za kronologiju ranohrvatskih spomenika.
Župna kuća u Vrpolju popravljena je g. 1928. a jednako i nakon Drugoga svjetskog rata. Pred sam Domovinski rat provincija Presv. Otkupitelja je sagradila novu župnu kuću i u njoj župnu kapelu. Prije samog useljenja, srpski pobunjenici su istjerali župnika krajem listopada 1991. Kuća je ostala sačuvana jer se u nju uselio jedan Srbin iz Uništa, koji je staru župnu kuću pretvorio u gospodarski objekt. Nakon “Oluje” na temeljima stare kuće izgrađena dvorana u kojoj se i danas slavi sv. misa.
Dekretom biskupskog ordinarijata iz Šibenika od 1. travnja 1997. došlo je do novog razgraničenja župa Knina i Vrpolja po kojem je župa Vrpolje teritorijalno za jednu trećinu postala manja, a stanovništvo je gotovo prepolovljeno. No, poslije “Oluje” na područje župe doselilo se novo stanovništvo iz Bosne i Hercegovine, Srijema, Vojvodine i iz drugih područja Republike Hrvatske.
Iz župe je jedan svećenik franjevac, jedna redovnica i jedan franjevački đakon, podrijetlom iz Vukovara.
Na teritoriju župe djeluje jedna područna škola, u Golubiću.
Župa pripada Kninskom dekanatu Šibenske biskupije.
U župi: c. 600 obitelji, c. 2000 stanovnika (g. 1939.: 1428 + 80 vjernika, g. 1965.: 210 obitelji, 1170 vjernika, g. 1978.: 170 obitelji, 870 vjernika).
